Bl. Alojzije Stepinac – preteča istinskog domoljuba

kategorija:  | objavljeno u: 

Iako se bl. Alojzije (Viktor) Stepinac slavi svake godine na isti datum, ove je došao kao naručen. Hrvatska ulazi u Europsku Uniju, a dobar dio naroda je skeptičan. Duhovnost čovjeka proživljava svojevrsnu krizu, a narod strahuje da naleti nekih novih struja ne poljuljaju temelje vjere koji su duboko usađeni u hrvatski mentalitet. Crkva pred nas 10. veljače stavlja blaženika koji je možda i najsvjetliji primjer kako čovjek, a pogotovo katolik, ne smije pokleknuti pred naletima kušnje i zla. Kardinal Stepinac je živio i djelovao u čak pet različitih država: u Italiji i u današnjoj Hrvatskoj koja se od 1898., kada je i rođen pa do 1960., čak četiri puta mijenjala. Iako su puhali razni politički vjetrovi, Stepinac je ostao vjeran isključivo ideologiji dobra i služenja narodu i kao takav je često bio trn u oku aktualnim vlastima koje su inscenirale njegovo suđenje, a kasnije ga i, kako se pretpostavlja, sustavno trujući ubile.

Pokojni Stepinac rođen je 8. svibnja 1898. godine u malom mjestu Brezarić pored (također malog) mjesta Krašić. Peto je od osmero djece radišnih i pobožnih roditelja koji su mu usadili jaku vjeru. Osnovnu školu je pohađao u Krašiću, dok je srednjoškolsko obrazovanje stekao u gornjogradskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Iako je ranije bilo naznaka da bi Stepinac mogao pristupiti kleru, nakon završene škole se okušao u agronomiji. Mladi Stepinac još nije bio načisto sa svojim željama i još uvijek se tražio. Shodno tome, napustio je Agronomski fakultet i posvetio se poljoprivredi u rodnom Brezariću. Prije no što će konačno izraziti želju za svećenstvom, Alojzije je bio zaručen, no ni u tome se nije prepoznao. Nakon što se odlučio odazvati na duhovni poziv, tadašnji nadbiskup msgr. Antun Bauer ga je poslao u Rim gdje je završio prestižni teološki fakultet Gregorianu. Pio XI., papa, imenuje ga u svibnju 1934. godine zagrebačkim nadbiskupom koadjutorom s pravom nasljeđa i tako postaje najmlađi biskup na svijetu. 1937. je umro msgr. Bauer i Stepinac postaje novi zagrebački nadbiskup.

Kad vam sve uzmu, ostaju vam dvije ruke. Sklopite ih na molitvu i tada ćete biti najjači! – bl. Alojzije Stepinac

Stepinčevo djelovanje, unatoč političkoj podijeljenosti naroda, nije poznavalo razliku između arijevaca i nearijevaca, katolika i nekatolika, ovih i onih. Stepinac je pomagao svima i poticao je druge voljeti sve i kao takav je doprinosio jedinstvu suprotstavljenih, što se očito kosilo s politikom režimske vrhuške. U namještenom sudskom procesu 1946., Stepinac je zbog svog djelovanja optužen i osuđen na šesnaest godina zatvora. Nakon nešto više od pet godina provedenih u poznatoj kaznionici u Lepoglavi, msgr. Stepinac je premješten u Krašić gdje nastavlja s odsluživanjem kazne u kućnom pritvoru. Papa Pio XII. 1953. nadbiskupa Stepinca imenuje kardinalom, na što režim, pod kojim je Stepinac i osuđen, prekida diplomatske odnose sa Svetom Stolicom. Stepinac, iako je bio u strogoj internaciji, za vrijeme izdržavanja kazne nije prestao biti u kontaktu s vanjskim svijetom i potrebitima. Tako je putem pošte pomogao tisućama ljudi koji su mu se utjecali.

Mrijeti ti ćeš kada počneš sam u ideale svoje sumnjati- S.S. Kranjčević

Kardinal Stepinac je obolio od bolesti krvi (policitemije) koja ga je slabila i približavala smrti. Prije nego što je umro (a i kasnijim istraživanjima), stvorile su se osnovane sumnje da se Uzoriti sustavno truje. Umro je 10. veljače 1960. nakon što je primio odgovarajuće sakramente i nekoliko trenutaka nakon što je izgovorio riječi iz Očenaša: Fiat voluntas Tua, odnosno Budi volja Tvoja. Unatoč određenom protivljenju režima, blagopokojni kardinal je pokopan u zagrebačkoj prvostolnici uz napjev Ecce quomodo moritur iustus (Evo kako umire pravednik). 1998. blaženi papa Ivan Pavao II. proglasio je kardinala Stepinca blaženim. Time je Crkva u Hrvata dobila veliko priznanje, ali i potvrdu da imamo velikog blaženika u svojim redovima i da nam životni primjer blaženog sugrađanima uvijek u životu može biti ispravan putokaz. Kardinal Stepinac, osim u blaženstvu, ostaje primjer u istinskom domoljublju. Ljubio je svoj narod iznad svega, ali je pritom poštovao i druge koji su pred Bogom jednaki. Čvrstoća i ustrajnost u vjeri i u idealima su također dio bogate ostavštine koju nam je Stepinac ostavio za svoga života.

M. Š.

 Dokumentarni film o bl. Alojziju Stepincu



Za komentiranje se registriraj ili ispuni sljedeća polja:

*