fra Ivan Penava

Jedno pitanje

Je li i sv. Franjo bio domoljub?

kategorija:  | objavljeno u: 

Dok monotoni zvuk vlaka na tračnicama i ranojutarnje sunce kroz prozor uspavljuju putnike, sjedim u vagonu Srpskih željeznica koji u skladnoj kompoziciji s vagonima Hrvatskih željeznica hrli prema Sloveniji. Putujući prema svojem rodnom gradu Zagrebu, hrvatskoj prijestolnici, na skupštinu Zagrebačkog područnog bratstva Frame, razmišljam o nadolazećem Danu neovisnosti koji se obilježava 8. listopada.

Toga dana 1991. godine hrvatski je Sabor jednoglasno donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, a u meni se u to vrijeme počeo rađati jedan poseban osjećaj prema Domovini i mojem hrvatskom narodu – domoljublje.

Mislim da mu je začetak bio onog dana kada je tata bez posebnog objašnjenja i najavljivanja, ali s vidno ponosnim izrazom lica stavio hrvatsku zastavu na kuću. Ono je u meni raslo pod zvukom sirena opće i zračne opasnosti zbog velikosrpske agresije i obrambenog Domovinskog rata. Otkrivao sam ga u sličicama CRO Army koje sam sa svojim prijateljima skupljao i u očima vršnjaka iz nepoznatih dijelova napadnute Hrvatske koji su kao prognanici, bježeći od smrti, dolazili u moj razred.

Domoljublje je tako postalo jedan od najjačih osjećaja u mojem tridesetogodišnjem životu i raste svakim mojim putovanjem u neku stranu zemlju ili za vrijeme utakmica reprezentacije. Smatram se domoljubom i to ne mogu nikako izbrisati iz sebe.

Gledajući u svetom Franji primjer po kojem želim slijediti Isusa, pitam se je li i on bio domoljub.

Životopisac Celano je zabilježio kako je sv. Franjo sa svojih dvadeset godina sudjelovao u ratu između Peruge i Asiza. Tada je pao u zarobljeništvo i mogao je osjetiti što znači trpjeti za čast svoga grada, pa i za njegovu slobodu. Možda je u tim danima ratovanja i u njemu nastao taj osjećaj domoljublja.

Kad je drugi put odlučio poći u borbu te uz savezništvo s jednim vitezom pošao u grad Apuliju, u snu mu se objavio Gospodin rekavši mu: “Vrati se u svoj zavičaj, jer viđenje što si ga vidio ima duhovan smisao. Na tebi se ima ispuniti božanska odredba, a ne ljudska.” Da, Franjo je poslušao glas i vratio se u svoj Asiz i tu, u svojem gradu, u svojem kvartu, čekao Božji znak. Povlačio se u samotišta po asiškim šumama, u okolici Asiza je sreo i gubavca koji će mu promijeniti život, a i crkvice poput Sv. Damjana, koje je obnavljao, bile su tu, u njegovom rodnom gradu.

Iako je kao trgovac obišao mnoge gradove, pa i sam vječni Rim, uvijek se vraćao u svoj rodni grad. Čak i nakon obraćenja, dok je misionario sve do Svete zemlje, ipak se vraćao kući. Na početku Reda, dok su bila samo osmorica, poslao ih je po dvojicu na različite strane svijeta, da bi se nakon nekog vremena opet svi skupili oko njega u njegovom rodnom Asizu.

Posebno je volio crkvicu Marije Anđeoske, prozvanu Porcjunkula. Životopisac Celano je o tome zabilježio: „Svetac je ovo mjesto više volio nego ostala. Braći je naredio da ga s posebnim poštovanjem časte. Htio je da se ovo mjesto uvijek čuva u poniznosti i najvećem siromaštvu kao ogledalo redovništva.“

Sve mi to pokazuje da Franjo nije ostao zadivljen velikim gradovima niti monumentalnim crkvenim građevinama koje su odsijavale Božju veličinu. I nakon posjeta Papi vratio se u svoj grad, u svoju Porcjunkulu. Propovijedajući u asiškoj katedrali i među svojim sugrađanima iskazao je svoju ljubav prema njima želeći ih potaknuti na obraćenje i na želju za vječnim životom u Nebu. I njegova znamenita Pjesma bratu suncu napisana je na starotalijanskom narječju i smatra se početkom talijanske književnosti.

Ne samo njegov grad, već i ljudi koji su u njemu živjeli bili su mu važni. To, ponajviše dokazuju i njegovi zadnji trenuci, kada su ga umirućega na nosilima vraćali u Porcijunkulu. U Peruđanskoj legendi je o tome zapisano kako je blagoslovio svoj rodni grad: „Kad su nosači putem stigli do bolnice, rekao im je neka nosiljku spuste na zemlju. Budući da zbog teške i dugotrajne bolesti očiju gotovo nije mogao gledati, dao je nosila okrenuti tako da bi mu lice bilo usmjereno prema gradu Asizu. Na nosilima se malo uspravio te je blagoslovio grad Asiz rekavši: “Gospodine, kao što vjerujem da je ovaj grad u staro doba bio mjesto i prebivalište opakih i pokvarenih ljudi te bio ozloglašen u svim ovim krajevima, tako sada vidim kako ćeš po svom obilnom milosrđu, u vrijeme koje ti se svidi, na njemu pokazati veličinu svoga smilovanja da tako postane mjesto i boravište onih koji će te priznavati i slaviti tvoje ime, koji će širiti miris čestita života, nauka i dobra glasa kršćanskome puku. Zato te molim, Gospodine Isuse Kriste, Oče milosrđa, da ne gledaš na našu nezahvalnost, nego se uvijek sjećaj svoga obilnog milosrđa što si ga pokazao prema njemu da uvijek bude mjesto i prebivalište onih koji će te priznavati i slaviti tvoje blagoslovljeno i slavno Ime u vijeke vjekova. Amen.” Nakon toga je prenesen k Sv. Mariji u Porcijunkulu gdje je ubrzo umro.

Mogu zaključiti da je sv. Franjo svoje domoljublje, koje je nastajalo u obrani grada s vremenom pretvorio u ljubav za ljudske duše svojih sugrađana Asižana, a vrhunac se ostvario u njegovoj blagoslovnoj molitvi sa zadnjim izdisajima svoga tijela. Po njegovom primjeru želim i ja rasti kako bih se sve više suobličio samom Isusu koji se za vrijeme svoga zemaljskog djelovanja također vraćao u svoj rodni kraj.

I svoju ljubav prema domovini Isus je iskazao u razočarenju zbog ne prihvaćanja kada je rekao: “Jeruzaleme, Jeruzaleme, koji ubijaš proroke i kamenuješ one što su tebi poslani! Koliko li puta htjedoh skupiti djecu tvoju kao kvočka piliće pod krila i ne htjedoste! Evo, napuštena vam kuća. A kažem vam, nećete me vidjeti dok ne dođe čas te reknete: “Blagoslovljen Onaj koji dolazi u ime Gospodnje!” (Lk 13,34-35).

Čak mu je obilježje njegovog rodnog grada i cijelog naroda ostalo napisano ponad glave na križu u natpisu što ga je Pilat dao napisati: „Isus Nazarećanin kralj židovski“.

Čovjek ne može pobjeći od svojih korijena, pa tako nisu mogli ni Isus ni Franjo. Štoviše vraćajući se u svoj rodni kraj nastojali su pristupati sugrađanima s ljubavlju potičući ih na obraćenje. Stoga i nas državni blagdani poput Dana neovisnosti trebaju poticati na veći angažman u naviještanju Božje riječi našim sunarodnjacima i sugrađanima. Svaki dobar osjećaj koji je Bog u nas ugradio, a domoljublje je jedan od tih osjećaja, moramo iskoristiti kao talent koji možemo umnožiti.

Devedesetih je velikosrpska politika i agresija razdvojila Hrvatsku od susjednih država, no skladna kompozicija vlaka kojim putujem, naučila me da domoljublje ne mora razdvajati ljude, već povezano s vjerom u Isusa Krista po primjeru sv. Franje može biti nov način povezivanja ljudi.

Komentari

5 komentara na temu: Je li i sv. Franjo bio domoljub?

  1. Jakov... kaže:

    Jedna od fantastičnih slika spoja domoljublja i snage vjere u javnom (političkom) djelovanju se nalazi definitivno i u bl. Ivanu Merzu…

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

    • fra Ivan Penava kaže:

      Svakako je dobro što si spomenuo bl. Ivana Merza. Mi još ne štujemo dovoljno naše blaženike i svece i to ne moramo činiti samo na njihov blagdan već i čitajući njihova djela i misli. Svojim radom je bl. Ivan poticao na ispravnu ljubav prema Domovini i na konkretan rad oko zajedništva u Domovini.

      Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  2. nemojdamekoljes kaže:

    To je pravo franjevaštvo – razmatrati sve segmente života u Franji, ali prvenstveno u Kristu. Mislim da nikad ne možemo biti dovoljno svjesni koliko domoljublje ustvari treba biti čovjekoljublje više no išta drugo.

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  3. fra Ivan Penava kaže:

    I evo na kraju i ovog dana vraćamo se vlakom iz Splita, preko Šibenika i Zagreba u Vinkovce. Ta ista kompozicija vlaka me vodi kući.

    Bio sam na Nacionalnoj skupštini Frame gdje su se okupili delegati iz cijele Hrvatske. Fra Milan je predslavio misu za Domovinu. Za sve ljude koji u njoj žive. Molitva za druge je pravi znak domoljublja.

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0



Za komentiranje se registriraj ili ispuni sljedeća polja:

*