sv. Franjo – zaštitnik ekologije

kategorija:  | objavljeno u: 
st-francis-of-assisi-and-birds
Papa Ivan Pavao II. je 1979. godine sv. Franju Asiškog proglasio „nebeskim svecem zaštitnikom  onih koji promiču zaštitu okoliša“.Zajedno se s vama nadamo da možemo produbiti razumijevanje značenja tog imena – Franje kao zaštitnika ekologije – te preispitati odgovornost koju nasljeđujemo kao sljedbenici  Franjini u brizi za sve stvoreno. Materijali za proslavu 35. godišnjice ovog događaja su pripremljeni na stranici http://francis35.org/ a mi ćemo ih ovdje objavljivati u narednim mjesecima.
Franjo i zaštita okoliša

Naš osnivač Franjo poznat je kao istaknuti primjer kršćanske brige za sve stvoreno. U ovim vremenima ekološke krize, znanstvenici, vjerske vođe, ateisti, akademici iz različitih područja i pripadnici vjerskih skupina prepoznaju Franju kao svoju inspiraciju. Zašto Franjo ima tako sveobuhvatan značaj?

Kao prvo, možemo istaknuti Franjinu strastvenu i čuvstvenu ljubav za sve stvoreno kao Božje djelo.  Njegovo duboko razumijevanje ljepote i dobrote svega stvorenog ispunjava ga još snažnijom  ljubavlju i zahvalnošću prema Bogu, izvoru tako izdašnog blagoslova i punine.

Kao drugo, Franjo je iskusio Božju prisutnost u stvorenom. Intuitivno je prepoznao da „prirodno“ ukazuje na i sudjeluje u „natprirodnom“. Osjetio je da Bog koji postaje tijelo u Kristu ostaje, i uvijek će biti, utjelovljen u svijetu. Drugim riječima, Franjina vizija stvorenog bila je istovremeno i sakramentalna i inkarnacijska. Franjo nam stoga nudi stvoriteljsko-afirmativnu alternativu pristupu koji pretjerano naglašava „mrlju izvornog grijeha“. On nas podsjeća na istinsku i trajnu dobrotu svega stvorenog kao prikaza i ostvarenja Božje stvaralačke ljubavi. Svijest koju pokazuje Franjo prepoznaje i Ivan Pavao II. u svojoj enciklici Evanđelje života (br. 83), pozivajući nas da slavimo „kontemplativni pogled na zbilju, kojim se zbilja ne prisvaja, već se prihvaća kao dar, otkrivajući u svim stvarima odraz Stvoritelja i prepoznajući u svakom biću Njegov živući lik.“

Upravo je u Pjesmi stvorova sadržan najbolji izraz Franjinog vlastitog odnosa sa stvorenim. Jedna od najizraženijih značajki jest obraćanje elementima stvorenog kao „braći“ i „sestrama“, pri čemu se otkriva koliko duboku povezanost Franjo osjeća prema svemu stvorenome. On se divi suncu, gleda prema zvijezdama, pleše sa zrakom, približava se ognju, miluje zemlju. Pjesma slavi Božju ljubav koja se očituje u svemu stvorenom te odražava u divljenju prema svemu stvorenom. U tom djelu se pokazuje Franjino prepoznavanje svega stvorenog kao izraza Božje plemenite ljubavi. Sve stvoreno je znak i otkrivenje (sakrament) Stvoritelja koji svugdje ostavlja svoj božanski otisak. Kao takvo, Stvoreno ima istinsku vrijednost budući da dolazi od Boga, a ne zato jer ima materijalnu ili instrumentalnu vrijednost za ljude. U ovome je prava mudrost zaštite okoliša. Štoviše, Pjesmu ne možemo pravilno razumjeti ako je ne povežemo s Franjinom ljubavlju prema Isusu Kristu i njegovim štovanjem Utjelovljenja i Kristove muke. Božja poniznost koja je dovela do njegova utjelovljenja je beskrajno oplemenila sve stvoreno.

Kao treće, Franjo nam je pokazao put kontemplativnog djelovanja. Snažnim molitvama hvata se u koštac s patnjom marginaliziranih, poput gubavaca, i odlučuje se na djelovanje kroz milosrđe. Time postaje posrednik i personifikacija Božje vječne ljubavi prema stalno prisutnom uskrsnulom Kristu, koji je još uvijek „skriven“ u prezrenima i odbačenima.

Franjina posvećenost življenju Radosne vijesti, uz strastvenu ljubav prema svemu stvorenom, dovela je do izuzetne vjerske i ekološke svijesti koja povezuje društvenu s ekološkom pravednošću. Stremio je ka pravednim odnosima ne samo između ljudskih bića, već i s drugim stvorenjima i samom zemljom—čak do te mjere da bude „poslušan… svim životinjama i zvijerima“ (Pozdrav
krepostima, 14).

Franjina vizija i život i dalje njeguju vječnu ekološku mudrost: da ljudska bića, kao pojedinci i kao zajednica, mogu kvalitetno živjeti u bratskim odnosima jedni s drugima i sa zemljom. Ako se pravilno protumači, njegovo duhovno-ekološko svjedočenje može ujediniti sve ljude dobre volje da zajedno sudjeluju u širim naporima usmjerenim ka stvaranju održivog društva (odzivajući se na „vapaj siromašnih“) i stabilnog eko-sustava (odazivajući se na „vapaj zemlje“).

 



Za komentiranje se registriraj ili ispuni sljedeća polja:

*